Oštećenja od vlage na građevinskoj supstanci, stvaranje plijesni, vlažni prozori i crne mrlje na zidovima posljedica su nedovoljnog i neadekvatnog provjetravanja prostorija i objekta. U jednom četveročlanom kućanstvu isparava dnevno oko 14 litara vode, koja nastaje kuhanjem, tuširanjem i od samih stanara. U vlažnom stanu se čovjek sigurno ne osjeća dobro, troškovi grijanja rastu vrtloglavo, a zbog pojave plijesni, gljivica, mahovine povećava se i rizik za ljudsko zdravlje.
Ispravno provjetravanje doprinosi ne samo sprečavanju građevinskih oštećenja, već i nepotrebne potrošnje energije. Činite dobro za Vaš okoliš i Vaše zdravlje: higijenska klima u prostoru osigurava udio svježeg zraka, prenosi vodenu paru i štetne tvari vani te tako povećava komfor stanovanja. Danas se upravo iz razloga uštede energije grade novi objekti koji su uglavnom zrakonepropusni. Kontrolirano provjetravanje otvaranjem prozora je dakle neophodno. Kod starije gradnjese provjetravanje događa samo po sebi. U svakom slučaju se i kod starijih objekta mogu koristiti energetski učinkovite metode.
Kratko provjetravanje: predstavlja energetski najštedljiviju vrstu provjetravanja. Dnevni boravak i spavaću sobu je najbolje provjetravati dva do tri puta dnevno u trajanju od 5 do 15 minuta. Kuhinju i kupaonu obavezno provjetravati nakon kuhanja i tuširanja. Već nakon tri minute provjetravanja je zrak kompletno zamjenjen. I još nešto: provjetravajte i kada pada kiša!
Poprečno provjetravanje: Tu svježi zrak struji još brže, jer se istovremeno otavraju dva prozora, postavljena jedan nasuprot drugome. Kod ove metode je dovoljno 2 do 4 minuta provjetravanja.
Izbjegavajte provjetravanje preko zakrenutog prozora: Izbjegavajte takvu vrstu provjetravanja, kod kojeg je prozor duže vrijeme zakrenut. Toplina se doslovce „izbacuje“ kroz prozor, a zidovi i namještaj se jako hlade. Zbog brzog i naglog hlađenja se oko prozora može pojaviti plijesan.
Zatvorite grijanje: Za vrijeme provjetravanja zatvorite grijanje. U protivnom će proizvedena toplina odlaziti direktno kroz prozor, što vodi ka enormnim toplinskim gubicima.
Uređaj za provjetravanje: Bolje i komfornije od provjetravanja otvaranjem prozora je kontrolirano provjetravanje preko uređaja za provjetravanje i odzračivanje. 90% topline koja se gubi provjetravanjem rekuperira se ponovno preko uređaja za provjetravanje. Toplina se u mehaničkom prcesu oduzima odlaznom zraku i dovodi se svježem zraku. I to je upravo idealno za one koji štede energiju, jer tako se štedi i na troškovima grijanja!
Spavaća soba: Najbolje je provjetravati sobu odmah nakon ustajanja iz kreveta. Tako vlaga nastala tijekom spavanja više nema šansu za taloženje na zidovima i namještaju i stavranje plijesni.
Kuhinja i kupaona: Upravo u ovim prostorijama nastaje jako puno vodene pare, koja se skuplja na hladnijim površinama te može dovesti do oštećenja usljed vlage i pojave plijesni. Zato vrijedi pravilo: odmah nakon tuširanja i kuhanja provjetravati ove prostorije i voditi računa da para ne prodire u druge prostorije. Ukoliko nema prozora uključite otprilike 10 minuta ventilatore.
Podrum: I za podrum vrijedi pravilo da je bolje provjetravati u više navrata otvaranjem prozora, nego ostaviti cijelu gotinu zakrenut prozor. Čim je zrak vani topliji od onoga u podrumu stvara se kondenzat na hladnim podrumskim zidovima. Iz vlage se vrlo brzo stvara plijesan, zato naročitu pozornost posvetite ugroženim prostorijama.
Krupni namještaj na unutarnjim zidovima: Iza velikih komada namještaja, koji su postavljeni na vanjskim zidovima, topli zrak ne može dovoljno cirkulirati. Posljedica može biti kondenzat i plijesan na hladnom zidu. Zato krupne komade namještaja postavljajte uvijek uz razamk od 5 centimetara prema vanjskom zidu i stropu. Najbolje ih je postaviti na unutarnje zidove.
Sušenje rublja: Ukoliko imate mogućnost nemojte stavljati sušilicu rublja u prostor za stanovanje. Zbog vlage nastaju često oštećenja. Najbolje je sušilicu smjestiti u podrum. Isto vrijedi za sušenje vlažnog rublja: ili ga sušite vani ili u zatvorenom prostoru sa zakrenutim prozorima.
Mjerenje pomoću higrometra: Preko higrometra se može mjeriti količina vlage u prostoriji. Tako može osigurati da kod kuće nemate povećanu koncentraciju vlage. Relativna vlažnost se kreće obično između 40 do 60 %.
Dobro brtvljenje: Ukoliko je propuh ili u stanu nije dovoljno toplo krivnja leži na propusnim fugama. Fuge se nalaze posvuda u prostoru za stanovanje: na prozorima, kutijama za rolete, vanjskim vratima, u tavanskom prostoru i unutarnjem omotaču. Vodite računa o tome da sve fuge budu nepropusne. Ukoliko sami niste sigurni savjetujte se sa stručnjakom za energiju koji pomoću Bpwel-door testa može konstatirati sve pozicije zrakopropusnosti u Vašem stambenom prostoru.
Izvor
gradimo.hr |
